Inflacija u eurozoni: što znači za tvoju štednju u 2025.?

Inflacija pada — ali tvoj depozit i dalje gubi vrijednost

Prema Eurostatovim podatcima objavljenim u veljači 2025., inflacija u eurozoni usporila je na 2,3% na godišnjoj razini — što je najniža razina od rujna 2021. Na površini zvuči kao dobra vijest. No stvarna slika za štediše složenija je nego što naslovnice sugeriraju. Prosječna kamatna stopa na oročene depozite u Hrvatskoj iznosi 1,8% godišnje za rok od 12 mjeseci, prema podacima HNB-a. To znači da čak i uz usporenu inflaciju, realna kupovna moć novca na štednom računu i dalje pada — za otprilike 0,5 postotnih bodova godišnje. Na prvu se čini zanemarivo. Na iznos od 20.000 eura kroz pet godina, to je gubitak od gotovo 500 eura kupovne moći — u scenariju u kojemu inflacija ostaje stabilna na trenutačnoj razini, što nije zajamčeno. Što je rješenje? Ne postoji jedno universalno. Novčani fondovi u eurozoni trenutačno nude prinos od 3,2–3,6% za instrumente s kratkim dospijećem, što ih čini privlačnijima od klasičnih depozita. Kratkoročne državne obveznice zemalja s ocjenom AAA nude slične prinose uz visoku likvidnost. Važno je razumjeti da su i ti instrumenti podložni promjenama kamatnih stopa — kada ECB počne agresivno rezati stope, prinosi novčanih fondova padaju brzo. Ovaj tekst nije investicijski savjet; svaka odluka o raspodjeli štednje treba uzeti u obzir tvoj vremenski horizont, toleranciju na rizik i poreznu situaciju.